Printer Friendly Version FAJNENŠEL TAJMS O IT SEKTORU U SRBIJI @ 3 July 2020 03:20 PM

Jedan od najuticajnijih dnevnih listova na svetu, Fajnenšel Tajms (Financial Times), donosi pozitivnu priču o tehnološkoj sceni u Srbiji. Britanski list ističe zaokruženost domaćeg digitalnog ekosistema, dostupnost kvalitetnog IT kadra u našoj zemlji, izdvaja strance i povratnike iz inostranstva kao grupe pojedinaca koji pozitivno utiču na rast u ovom sektoru, ali ukazuje i na prepreke na putu daljeg razvoja.
      Dopisnica za jugoistočnu Evropu i poznavalac prilika u regionu, novinarka Fajnenšel tajmsa Valeri Hopkins u tekstu prepoznaje da u Srbiji postoji značajan talenat i mnoge uspešne tehnološke kompanije.
       Pored poređenja sa Berlinom kada se govori o noćnom životu, autorka vuče paralelu i između beogradske i, u celom svetu prepoznate, berlinske startap scene. Posebno napominje da su u poslednjih deset godina mnogi tehnološki preduzetnici izabrali baš Srbiju za mesto gde će osnovati svoje kompanije, kao i da neki od svetskih tehnoloških giganata svoje proizvode razvijaju upravo u Srbiji.
       Osim paralela sa velikim tehnološkim centrima, iz razgovora sa predstavnicima Inicijative „Digitalna Srbija” koju opisuje kao nevladinu organizaciju koja promoviše interese digitalne industrije, autorka izdvaja da je srpska startap scena u ranoj fazi razvoja, kao i da celokupni sektor beleži izuzetno visok godišnji rast od 20 odsto. Na to dodaje da se poslednjih godina startap ekosistem razvio u smislu raznolikosti podsektora i biznis modela. Kao pozitivna promena na državnom nivou ističe se strateška odluka o podizanju nivoa tehnoloških znanja, pre svega kroz uvođenje programiranja u obavezni program za sve osnovce.
       Na ovom generalno uspešnom putu uočene su i prepreke koje i dalje nisu savladane, kao što je nedostatak biznis znanja koja su, pored tehničkih, potrebna za razvoj i prodaju digitalnih proizvoda i usluga na svetskom tržištu. Kao drugu, Financial Times vidi nedovoljno brzo prilagođavanje domaćeg zakonskog okvira svetu tehnološkog preduzetništva. Dok su dobri potezi, recimo, prepoznati u uvođenju mehanizma sličnog opcijama na akcije, tj. mogućnosti da startapi daju udele u vlasništvu svojim zaposlenima, kao ogromna prepreka na daljem putu razvoja srpskog digitalnog ekosistema navode se ograničenja koja postavlja Zakon o deviznom poslovanju.
       Takođe, u članku se navodi da važan deo domaće IT scene čine povratnici iz inostranstva, ali i digitalni nomadi – profesionalci iz drugih zemalja kojima priroda posla omogućava da, uz pomoć tehnologije, rade sa bilo koje tačke na planeti, pa i iz Srbije.
       Sagovornici iz nekih od vodećih srpskih digitalnih kompanija i organizacija koje sarađuju sa njima slažu se da velika vrednost domaćeg digitalnog ekosistema leži u postojećem talentu. Prepoznavši da je potraga za kvalitetnim kadrom u Srbiji nalik globalnoj, novinarka se osvrće i na godine krize koje su, prema rečima Koste Andrića iz ICT Hub-a, stvorile ljude čije je razmišljanje usmereno na rešavanje problema, dok su na tržištu ostavile neiskorišćen prostor za investitore.
       Poseban prostor u tekstu dat je stavu da na našim prostorima postoji veća glad za uspehom i snažniji osećaj pripadnosti nego u nekim drugim delovima sveta, te da se zaposleni duže zadržavaju na radnim mestima. Iz razgovora sa tehnološkim ekspertima, novinarka zaključuje da Srbija zaposlenima i investitorima, ukoliko razmišljaju dugoročno, pruža više stabilnosti od nekih drugih tehnoloških centara.